Riječ je o teološkom djelu namijenjenom svim članovima društva i Crkve koji žele doznati koji su stvarni uzroci suvremenih društvenih i političkih kriza te koje korake vjernici u politici mogu poduzeti da bi zaživjelo opće dobro. Autor činjenično i znanstveno utemeljeno govori o gorućim problemima hrvatskoga društva.
Kroz devet poglavlja dr. Mužić analizira principe o kojima kršćani ne smiju pregovarati, sažimajući njima društveni nauk Crkve kao smjernice kršćaninova djelovanja u vlastitoj zajednici i društvu.
U prvom poglavlju upoznaje se čitatelja s razlozima i uzrocima koji su doveli do toga da se na svjetskom planu promiče ono što je od početaka zapadne civilizacije smatrano objektivnim moralnim zlom. Drugo i treće poglavlje donose usustavljen govor o principima o kojima se ne pregovara. Četvrto poglavlje donosi pregled vanjskih ugroza neodrecivih principa, dok su teme petoga unutarnje prijetnje. Velik dio kršćanskih načela i principa o kojima se ne pregovara katoličkim je vjernicima prilično poznat, no njihova primjena u redovitom vjerskom životu i obrana u društvenom kontekstu redovito izostaje. Stoga se u knjizi šesto poglavlje posvećuje upravo primjeni u tih principa u praksi. Tako autor komentira kršćansko glasovanje na izborima i propituje njegovu provedbu, donosi osvrt na osobno određenje političara te propituje oblik formacije kršćana i kršćanskoga društva. O izazovima političkog angažmana katolika piše se u sedmom poglavlju, osmo se usredotočuje na hrvatski kontekst prikazujući posljedice nepoštovanja neodrecivih principa u Hrvatskoj, dok u zadnjem poglavlju autor govori o izgradnji alternative. Kao prilog, na kraju se donosi rad o etici kao umijeću življenja, u kojem se osvjetljava potreba etike za osobno ostvarenje čovjeka.
Principi o kojima se ne pregovara (pravo na život, sloboda odgoja i obitelj kao jezgra i prvo prirodno okruženje pojedinca) temelj su kršćanskoga djelovanja koja nije izmislio čovjek nego su mu objavljena, jednako kao što čovjek nije sam kreirao moralni red nego ga je stvorenog zatekao. Na taj je način o principima prvi govorio papa Benedikt XVI. te se često na njih vraćao. No izvan Italije nauk o njima uglavnom je ostao nepoznat. Stoga je autorova želja približiti taj nauk i hrvatskim čitateljima kako bi im poslužio kao nadahnuće i putokaz u današnjim izazovnim okolnostima.