Kršćanski personalizam

Knjiga "Kršćanski personalizam" Stjepana Tomislava Poglajena objavljena je kao 14. knjiga u nizu projekt-biblioteke »Hrvatska katolička baština 20. stoljeća«, pokrenute s namjerom otimanja zaboravu čitavoga niza hrvatskih autora i njihovih djela.

U knjizi su na 380 stranica, pod uredničkim vodstvom dr. Ivana Šestaka, predstavljeni Poglajenovi članci vezani uz duhovnost i domoljublje, antitotalitarizam te socijalnu misao, a njihova je nit poveznica kršćanski personalizam, pravac unutar povijesti filozofije 20. stoljeća koji je u središte zanimanja stavio osobu.

Poglajenova je retorika posve slobodna od prazna fraziranja. Njegovi napisi oslovljavaju Boga i čovjeka osobno: Boga u njegovoj uzvišenosti, svetosti, ljubavi te kao izvoru i uviru čovjekova života; čovjeka pak u njegovoj patnji, grešnosti, nedostatnosti, ali kao onoga koji teži prema Bogu – ispunjenju svojih čežnji. Na pozadini tih personalističkih silnica razumljiva je i njegova netrpeljivost prema svim vrstama totalitarizama koje nedvosmisleno naziva: ateizam i antiteizam.

Stjepan Tomislav Poglajen (1906-1990) – katolički svećenik, mislilac, urednik, organizator, protivnik svih totalitarizama, osobito komunizma, čiji slom u vlastitoj domovini nažalost nije dočekao te pobornik Katoličke akcije – bio je dugo vremena nakon Drugoga svjetskoga rata gotovo posve nepoznat hrvatskoj javnosti. No njegova misao i djelovanje zaslužuju da ih se upozna i dostojno vrednuje čemu pridonosi i ova knjiga.

Osobito se istaknuo kao urednik isusovačkog časopisa "Život", koji je uređivao u složenim političkim i crkvenim prilikama pred početak Drugoga svjetskog rata (1937-1941). U uređivačkoj je politici prokazivao svaki totalitarizam, najprije komunizam, potom nacizam i fašizam, kao i sve one ideologije koje se protive kršćanskom svjetonazoru, koji jedini promovira dostojanstvo ljudske osobe. Komunizam je smatrao najvećim zlom čovječanstva pa se protiv njega na razne načine borio širom globusa.

Neumorno se zauzimao za jedinstvo Katoličke akcije pod vodstvom biskupa. Ukazivao je i na nužnost snažne socijalne osjetljivosti Crkve. Svoje socijalne nazore, još i danas suvremene i poticajne, iznio je u spisu "Temeljni obrisi ljudskoga poretka", objavljenih i u ovoj knjizi.