Fra Šimun Šito Ćorić poznati je hrvatski psiholog i franjevac, mnogi ga znaju i kao kantautora i misionara u Švicarskoj, a nimalo manje poznati nisu ni njegovi dramski tekstovi. Nakladnička kuća »Glas Koncila« u knjizi »Kad su šutjela zvona« skupila je dosad neobjavljene dramske tekstove fra Šite Ćorića, a svestrani pisac 21 djelo posvetio je psihološko-teološkoj tematici.
U knjigu su uvršteni dramski tekstovi svrstani u tri dijela: »Kad su šutjela zvona«, »Jednom u Betlehemu« i »Jednom na Golgoti«. Već sami naslovi ukazuju na temeljne tematske preokupacije Ćorićevih tekstova i njihovi kršćansku inspiraciju.
Prvi dio tematski je posvećen hrvatskoj povijesti, prijelomnim i traumatskim događajima i osobama koje su obilježile te događaje, poput »Bečka urota«, potom predložak za glazbeni film o fra Didaku Buntiću. Drugi i treći dio donose kratke božićno-poetske i uskrsne igrokaze koji se naslanjaju na bogatu tradiciju pučkih igrokaza.
Glazbeni element bitan je dio strukture fra Šitinih dramskih tekstova, autor pojedine tekstove i žanrovski određuje u tom smislu kao mjuzikl, dramsko-glazbeni komad, glazbeni film, scensko-glazbeni igrokaz.
…Od suvremenih autora koji su većim dijelom književno djelovali u dijaspori svakako je jedan od najvažnijih i književno najrelevantnijih Šimun Šito Ćorić, svestran pisac i kantautor. Ćorićevim dramskim tekstovima svojstvena je stanovita didaktičnost. U tom smislu posebno je egzemplaran dramsko-glazbeni komad Bečka urota, kojega bi se bez preinaka moglo uvesti u srednje škole u nastavu povijesti kao školski sat obrade zrinsko-frankopanske urote… Ćorićeva postmodernost ogleda se prije svega u vrlo umješnom i literarno dobro motiviranom korištenju intertekstualnosti kao književnog postupka. U njegovu dramskom pismu isprepliću se odjeci bogate tradicije crkvenih prikazanja i pučkih blagdanskih igrokaza te bogate franjevačke književnosti namijenjene poučavanju i duhovnom uzdizanju puka kroz burna stoljeća s utjecajima epskog teatra Bertolta Brechta i suvremenoga angažiranoga kazališta, a sve je to opet obilježeno medijskom osviještenošću samoga autora i njegovim kantautorskim nagnućima… Uistinu je došlo vrijeme da se književnost hrvatske dijaspore vrati kući – u hrvatsku književnost. Da se to dogodilo, znat ćemo kada i neki od komada u ovoj knjizi budu igrani u prominentnim hrvatskim kazalištima…
Prof. dr. sc. Damir Pešorda
…Kao u duhu onodobnoga glasovitog dramatičara Augusta Strindberga, fra Šito svojim glazbeno-dramskim djelima, od prvijenca 1973. do danas, ciljano nudi kazalište kao mjesto u koje se ide po korisnu informaciju i odgojnu pouku, a da pritom nimalo ne zatomljuje njegov estetski užitak…
Prof. mr. mr. Frane Vugdelija