Mreža

Kršćanski triler »Mreža« autora Vjekoslava Tomašića najuspješniji je roman na velikom nagradnom natječaju Glasa Koncila za promicanje kršćanskih vrijednosti. To iznimno ostvarenje suvremene hrvatske književnosti najviše je vrednovano djelo u konkurenciji od oko 60 rukopisa pristiglih na taj jedinstveni natječaj.Riječ je o originalnom književnom prinosu u kojem autor Tomašić vješto kroz napetu ljubavnu, političku i povijesnu priču tematizira godine koje su prethodile hrvatskoj borbi za neovisnost, Domovinskom ratu i poratnim godinama. Usto, autor u tom političkom i ljubavnom trileru gotovo proročki objašnjava globalnu politiku prema manjim zemljama, a osobito prema onima »na Balkanu«, te daje uvjerljiva tumačenja posljedica takve politike na aktualno stanje u hrvatskoj državi i u svijetu. Tomašić »Mrežu« plete kroz 15 poglavlja, a radnja se zbiva na različitim lokacijama: u Hrvatskoj, SAD-u i Europi. Na 387 stranica teksta, koji ukoričuje grafika vukovarskoga vodotornja istaknutoga hrvatskog umjetnika Siniše Reberskog, vješto se razvija odnos glavnih likova Kreše i Ane. Oni su, iako dolaze iz obitelji različitih političkih predznaka, zaljubljenici u istinu, a nizom čudnih okolnosti upleteni su u »mrežu« globalnih političkih igara. No da bi do njih došli morali su proći kroz obranu Hrvatske u Domovinskom ratu, biti blizu izvršiteljima privatizacije nacionalnog blaga, proganjani od međunarodnih sudova te proći kroz zamršene političke i medijske igre koje su ih odvele do samoga vrha globalnih moćnika. Žrtava na tom putu bilo je mnogo. Počevši od savjesti.Stručno ocjenjivačko povjerenstvo, u sastavu: Tomislav Marijan Bilosnić, Ninoslav Lovčević, Ivica Šola, Gordana Varošanec-Škarić i Božidar Petrač (predsjednik), roman je nagradilo jer je autor vješto pokazao kako su događaje u našoj zemlji i u Americi doživljavali i kako su se u njima postavljali njegovi glavni likovi. Roman pokušava sažeti burno vrijeme nedavne prošlosti i pročistiti sjećanje na to vrijeme promjena, rata i prvih poratnih godina. »Tomašićev je roman u prvom redu roman savjesti i etičkih preispitivanja, koliko naše prošlosti, koje se, nažalost, nikako ne uspijevamo primjereno riješiti, toliko naše sadašnjosti, opterećene nizom frustracija i iznevjerenih ideala. Povjerenstvo s razlogom vjeruje da će knjiga izazvati zanimanje kako čitalačke publike Glasa Koncila, tako i svih onih čitatelja koji Glas Koncila kao tjednik ne čitaju, odnosno s razlogom vjeruje kako vjersko opredjeljenje čitatelja neće bitno utjecati na njihovu čitanost.« (bs, gk)O AUTORUVjekoslav Tomašić rođen je u Zagrebu, 1942. godine, u obitelji demokratski usmjerenih hrvatskih intelektualaca istarskog i dalmatinskog podrijetla. U »vrijeme znanosti i tehnologije«, odlučuje se u rodnom gradu studirati elektroniku. Nakon završenog studija (1965.) upisuje u Zagrebu poslijediplomski studij ekonomskog razvitka, koji nastavlja u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje uz ekonomiju studira i političke znanosti te magistrira (1976.) iz područja Znanost, tehnologija i javna politika, na Učilištu za javne i međunarodne poslove Sveučilišta Georgea Washingtona u Washingtonu.Zbog studija u SAD-u ostaje neko vrijeme bez zaposlenja, a zatim radi u industriji, Privrednoj banci, gospodarskim komorama i javnoj upravi. Iako izvanstranačka osoba, za prvoga demokratski izabranog vodstva Republike Hrvatske tajnik je Predsjedništva države, zatim potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne odnose, predsjednik Zagrebačke gospodarske komore i generalni konzul u Trstu.Uz veći broj znanstvenih i stručnih radova, objavljuje i prvi roman, »Istarski requiem« (Ceres, Zagreb 1997.). Tim »romanom prostora«, a ujedno i obiteljskim romanom, pokušao je autor reći svoju istinu o Istri u teškim vremenima okupacije, priključenja Italiji, fašizma i komunizma.Mrežu, nagrađeni roman na prvome nagradnom natječaju Glasa Koncila za najbolji neobjavljen roman, autor je zamislio kao treći dio Hrvatske trilogije. Prva dva dijela – u radu – trebala bi pokriti dva suprotna pogleda na hrvatsko 20. stoljeće, dok treći pokriva kraj stoljeća i najavljuje početak novoga, suvremenoga. Novo stoljeće, po svoj prilici, uz manje i veće krize, donosi bolje materijalne uvjete života, ali i nove idejne sukobe i revolucije. Na svjetskoj razini, smatra autor, nastaje jak pokret za svjetskom vladom, koji sustavno ruši temeljne tradicijske vrijednosti, pa tako vjeru, državu i naciju. Nova revolucija ima, uz mnoge, privlačnu »egalitarnu« i »humanu« idejnu stranu te praktičnu, nasilnu, ali i »inteligentnu«, koja manipulira medijima i ljudima.