Zdenko Balaž i Marino Ninčević odvažni su istraživači koji su se uputili u središte pitanja što ih otvara četvrta industrijska/informatička revolucija. A to pitanje glasi: kako objasniti promjene tehnika življenja i obrazaca ponašanja, nestajanje granica između tehničkog i živog svijeta, spajanje digitalnog i biološkog? Kako shvatiti transformacije ekonomije i uprave, kulture i edukacije?
Kognitivna kibernetika, nova znanstvena disciplina, nudi odgovore – bavi se artikulacijom modela za razumijevanje novih stanja i odnosa. I potom, temeljem tih modela, postupcima za regulaciju društveno-tehničkih sustava, procesa i struktura.
Balaž i Ninčević pokazuju ključne točke nastanka ove znanosti potaknute razvojem umjetne inteligencije. Predstavljaju smjerove razvoja i glavne teoretičare, donose pregled osnovnih postavki suvremene znanstvene hermeneutike i didaktike aktivnog učenja. Raspravljaju o budućnosti edukacije i edukatora, o odnosu filozofije i edukacije s umjetnom inteligencijom. Otvaraju temu neosporne važnosti za suvremenike.
Prof. dr. sc. Dražen Juračić
U današnjem svijetu, u kojem su telefoni sve pametniji dok kognitivne sposobnosti ljudi koji ih koriste stagniraju (ako ne i nazaduju), filozofijsko promišljanje spoznaje mora se okrenuti svijetu novih tehnologija. Knjiga „Kognitivna kibernetika” zorno pokazuje da su društveno-humanističke znanosti bez doticaja sa sveprisutnim digitalnim svijetom prazne, ali i da inteligentnim interaktivnim informacijskim tehnologijama treba široko filozofijsko promišljanje da bi objasnilo njihove potencijale i ispunilo ih smislom. Balaž/Ninčevićeva knjiga kritički osmišljava kognitivnu kibernetiku ne samo u filozofijskom i informatičkom, već i u edukacijskom kontekstu, tragajući za načinom kako prenijeti nova znanja i nove spoznaje u racionalnosti nesklonom, antiuniverzalističkom svijetu. Može li umjetna inteligencija pomoći osnaživanju prirodne, ljudske inteligencije? Ninčević i Balaž u svojoj su knjizi otvorili široki spektar pitanja, postavljajući premise iz mnogostrukih perspektiva: ontološke, fenomenološke, gnoseološke, neuro-kognitivne, hermeneutičke, edukacijsko-didaktičke, politološke…. Takav pristup potiče kritičko razmišljanje o čovječnosti i razvoju misli u digitalno doba, a takav poticaj za kritičko učenje, podučavanje i diseminaciju znanja i kompetencija prijeko je potreban u Hrvatskoj kao (pred?) post-totalitarnoj naciji, koja je prema najnovijim globalnim rang-listama konkurentnosti na 136-om mjestu od 140 država po kritičkom razmišljanju u obrazovnom sustavu.
Prof. dr. sc. Alan Uzelac