O raspravi između Erazma i Luthera o slobodnoj volji

Dr. don Mate Kolić je doktorsku disertaciju pod naslovom "O raspravi između Erazma i Luthera o slobodnoj volji" obranio 1948. godine na Teološkom fakultetu Papinskog sveučilišta Urbanijana "de propaganda fide". U nakladi Glasa Koncila i Udruge "Janjevo" prvi put se integralno objavljuje na latinskom jeziku, usporedno s hrvatskim prijevodom. Znanstvenom dijelu knjige dodan je i drugi dio koji sadrži više priloga koji će čitatelju pojasniti kako samu temu disertacije tako i orisati njezina autora. Kako u recenziji ističe prof. dr. Kolarić: "U hrvatskoj teološkoj literaturi ovo djelo predstavlja prvi i pravi pionirski pokušaj da se prodre u osjetljivo teološko pitanje koje još i danas opterećuje ne samo teologe obiju zajednica, katoličke i protestantske, već i obje Crkve. Ova teološka studija ne samo da obogaćuje hrvatsku teološku literaturu i misao, već predstavlja i za neteološke stručnjake zanimljivu i korisnu literaturu. Za naše ekumensko vrijeme ovo djelo predstavlja i izazov kojem neće moći odoljeti vjernici koji žele još više upoznati dvije osobe, Erazma i Luthera, koje su svojim djelovanjem obilježile noviju povijest kršćanstva, kako katoličanstva tako i protestantizma." Recenzent prof. dr. Josip Oslić, dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, primjećuje da je vrijednost djela što je pisano u kontekstu historijsko-doktrinalne perspektive te uočava činjenicu da Mate Kolić pokušava donijeti povijesnu rekonstrukciju rasprave između Erazma i Luthera obilno navodeći primarnu i sekundarnu literature, što djelu daje dodatnu težinu. "Disertacija je također relevantna i za filozofsko tematiziranje problema slobodne volje. U tom smislu ovaj tekst predstavlja također dragocjeni prilog filozofskoj misli o čovjeku, osobito ukoliko imamo na umu da je, poglavito od Augustina, jedno od središnjih mjesta filozofskog tematiziranja čovjeka bio upravo problem slobodne volje.", zaključuje dr. Oslić. O AUTORUMato Kolić rođen je 24. prosinca 1920. godine u Janjevu. Godine 1930. nakon završenog trećeg razreda osnovne škole, odlazi iz Janjeva u Prizren, gdje nastavlja školovanje u sjemeništu. Godine 1940. upisuje se na KBF u Zagrebu, a 1941. nastavlja teološki studij u Rimu. U razdoblju od 1941. do 1952. boravi u Rimu gdje studira filozofiju i teologiju na Papinskom sveučilištu Urbanijana "de propaganda fide". Kad su mu predstavnici ondašnje SFRJ u ambasadi odbili dozvolu za povratak u domovinu, dopuštenjem biskupa Smiljana Čekade nastavlja u Rimu studije te doktorira iz teologije. Po završetku studija morao je napustiti zavod "de propaganda fide" pa je primljen u hrvatski Zavod sv. Jeronima od 1949. do 1952. Crkveno pravo je doktorirao na Papinskom sveučilištu sv. Ivana Lateranskog. Iz Rima odlazi u Novi Zeland 29. listopada 1952., gdje ostaje sve do 1997. kad se vratio u Hrvatsku. Zadnje godine svoga života proveo je u svećeničkom domu u Šibeniku. Umro je 22. lipnja 2006.godine