Križni put u stihovima hrvatskih pjesnika XX. stoljeća

Antologija tekstova križnoga puta dvadesetak hrvatskih pjesnika."Knjiga je presjek pjesničkoga spleta misli i osjećaja što ih je hrvatski pjesnički genij iskazivao stojeći pred misterijem križnoga puta – muke i smrti našega spasitelja i otkupitelja Isusa Krista. Pjesnička je riječ tako i ovdje izraz snažne, duboke vjere, ali je nedvojbeno i izraz duše koju obilježiše i 'sati sumnje, sati bola', časovi zdvajanja nad ljudskom i narodnom sudbinom, časovi 'zgranutosti nad zlom'", napisao je u predgovoru urednik knjige dr. Vladimir Lončarević, koji se potrudio pronaći i izabrati najvrjednija ostvarenja koja su, najčešće, bila razasuta po različitim knjigama, časopisima, revijama, listovima, antologijama, zbornicima, te na internetu. "Želio sam da ovo ne bude knjiga jedanput ili, ako je sretnije sudbine, dva-tri puta otvorena, nego knjiga koja će poslužiti svima koji požele izmoliti križni put, sami ili u zajednici vjernika, posebice u zajednicama mladih, a zašto ne i u svećeničkim koronama i u redovničkim zajednicama, prije svega u korizmi, ali i u koje god vrijeme kada prigoda dopušta. Pri tome mogu zamisliti da će biti prilika u kojima će se od raznih pjesnika uzeti razne postaje te ispreplesti u mnogim inačicama, pa će tako biti stvarana sasvim nova pjesnička pletiva. Tako će i molitelji na svoj način sudjelovati u činu pjesničko-molitvene kreacije", ističe u predgovoru svoju želju dr. Lončarević koji je u pogovoru napisao cijeli esej o muci Kristovoj kao nadahnuću brojnim hrvatskim autorima u povijesti te percepciji istoga u hrvatskoj književnosti.Uz mnoštvo zanimljivosti, antologija je uređena na način da započinje s prilogom najstarijeg autora. Prvi prilog "Via crucis omnium peccatorum misserimi" djelo je Vladimira Nazora (1876-1949.) iz Postira na Braču, a zadnji, sonetni vijenac "Put križa – Kruna ol šonjetih" Siniše Vukovića (1973.), pisan je čakavicom iz Selaca na Braču. Na kraju knjige objavljene su i biografske bilješke o svim autorima.