O ekonomskim i društvenim sustavima

Sedamnaesta knjiga u nizu projekt biblioteke »Hrvatska katolička baština 20. stoljeća«, pokrenute s namjerom otimanja zaboravu cijelog niza hrvatskih autora i njihovih djela.

Dr. Juraj Šćetinec (1898–1939) bio je vjernik laik, pravnik, odvjetnik, sudac, predsjednik Hrvatskoga katoličkog akademskog društva »Domagoj«, član Instituta Katoličke akcije, predsjednik organizacijskog odbora Hrvatskoga socijalnog tjedna, akademski radnik, društveni aktivist, socijalni mislilac i autor više socijalnih studija o društvenim i ekonomskim organizacijama. Isticao se kao stručni organizator, motivator i predavač, koji u svojem radu spaja brigu za radništvo, težnju za društvenom obnovom i katoličku inspiraciju.

Knjiga, koju je priredio Domagoj Račić, sadrži 280 stranica i podijeljena je u tri cjeline. U prvoj cjelini pod naslovom »Obrtništvo i radništvo« fokus je na socijalnim i gospodarskim temama – položaju i krizi obrtništva te o mogućnostima gospodarske organizacije obrtništva i primjeni zadrugarstva.

»Korporativizam«, naslov je središnje cjeline tekstova koja se bavi različitim aspektima ideje korporativizma te odnosom korporativizma i kršćanskog socijalnog nauka. Ishodište Šćetinčeva interesa za korporativizam je u vjerovanju da se radi o »trećem putu«, koji izbjegava probleme liberalnog kapitalizma i socijalizma te uvodi red u kaotična društvena, politička i ekonomska kretanja onoga vremena.

Završna cjelina »Totalitarizam« pruža kraći izbor tekstova koji se bave totalitarnim režimima, a napose fašizmom i nacionalnim socijalizmom. U njima Šćetinec uspoređuje ciljeve korporativizma s jedne i fašizma i nacizma s druge strane, jasno upozoravajući na njihove razlike pokazujući nemalu dozu kritičnosti, ali zadržavajući i neke pozitivne ocjene koje će događaji opovrgnuti.

Šćetinca u prvom redu treba promatrati kao povijesnu pojavu, kao relevantna socijalno-ekonomskog pisca i aktivista svojeg vremena. Sve njegove spoznaje, a kamoli iluzije, sigurno nam nisu jednako bliske, no važnost pitanja koja postavlja i složenost njegovih ideja i dilema, čak i kada dovode do zaključaka s kojima se je teško složiti, i danas potiču na razmišljanje.