Svjetla i sjene slobode

Knjiga objavljena prigodom 20. obljetnice demokratskog preokreta u Hrvatskoj, u kojoj se autor hrabro hvata u koštac s brojnim crkvenim i društvenim fenomenima tranzicijskoga društva s bitnim naglaskom na "hrvatsko katolištvo".

»Hrvatsko katolištvo postalo je posljednjih godina zapitano – bar kod onih kojima iskrena i kritička zapitanost nije strana – o samomu sebi, o svom identitetu i usmjerenju, o onomu 'kamo i kako dalje'. Dok i dalje nosi pečat raznih neprevladanih opterećenja i trauma iz prošloga i prijašnjih stoljeća, ono ujedno traži svoje 'mjesto pod suncem' u suvremenosti i osjeća ne baš male nelagode niti bezrazložne strepnje pred svim novim ugrozama koje nerijetko izazivaju pomisli čak i na 'posljednja vremena'«, ističe Gavran na početnim stranicama knjige.

Autor u knjizi na 190 stranica u tri dijela preispituje razne vidove hrvatskoga katolištva, Crkve i katolika laika u dvadeset godina od uspostave slobode i demokracije. Bez populizma ili senzacionalizma donosi niz kritičkih ocjena i sudova o njihovu snalaženju, ponašanju i svjedočenju u hrvatskom društvu. Promišlja o temama odnosa Crkve prema materijalnim dobrima, izazovima redovništva danas, školskom vjeronauku, katolicima i politici, crkvenim pokretima, katoličkoj solidarnosti ili pak o odsutnosti autentičnog demokršćanstva. Pri tome prikazuje i svjetla i sjene: ne prešućuje zatajenja, promašaje i zablude, ali ne zanemaruje ni ono pozitivno – uspjehe i određena postignuća koje valja vrednovati.

Prvi dio knjige pod naslovom »Nakon dvaju desetljeća« pisan je tijekom 2010. godine i čini ga 16 ogleda u kojima autor sažeto dotiče više tematskih područja. Preokret 1990. i hrvatsko katolištvo, zatečenost potencijalima slobode, Crkva i njezine »nadomjesne« funkcije, katolički socijalni nauk i domaća iskustva, kršćanski moral i hrvatsko društvo, u potrazi za hrvatskim katoličkim identitetom, na udaru javnost koju oblikuju mediji, neprevladani pravaški mentalitet i polemička paradigma, od tradicijskog do poosobljenog katolištva, polazišta i dometi laičkog organiziranja – neke su od tema koje autor obrađuje s pozicija angažiranog intelektualca katolika.

Kao svojevrsna »dokumentarna« potkrjepa služe drugi i treći dio knjige – najuži izbor autorovih članaka i ogleda koji su bili objavljivani u »Glasu Koncila« i Listu mladih »MI« te izlagani na III. programu Hrvatskoga radija. Iz prvih godina demokracije (1990 – 1992) potječu sadržaji pod naslovom »Na burnim početcima«, a u posljednjim godinama nastale su »Neke poznije raščlambe«. Iako neki od priloga datiraju s početka devedesetih i danas aktualni te pokazuju autorovu sposobnost »proročkog« zapažanja.

U tom kontekstu, kako ističe urednik Božidar Petrač, Gavranova knjiga rijedak je primjer razborite analize i kritičkih zapažanja kojima nastoji izazvati na prericanja i promjene sadašnjega stanja. Knjiga je daleko od kakvog apologetskog uratka jer autor kao zreo vjernik i intelektualac širokoga znanja i iskustva, nudi kritiku u funkciji izgradnje a ne destrukcije, uočava recenzent Ivica Šola.
Iznimno staložene, hrabre i jasne poruke Gavranovih promišljanja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

O AUTORU

Zdravko Gavran je rođen 1957. u Slavonskom Brodu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1981. hrvatski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1985. do 1990. bio je zaposlen u Glasu Koncila kao lektor. Godine 1989. angažirao se u politici, s ciljem ostvarenja samostalne i demokratske Hrvatske. Od 1990. do 1992. radio je kao novinar-urednik u novoosnovanoj Hini, 1992. – 1993. savjetnik je predsjednika Republike, 1993. – 1995. ravnatelj je i urednik Glasnika HDZ-a, a od 1995. radi u Ministarstvu vanjskih poslova u diplomatskom statusu opunomoćenog ministra.

Od 1977. objavljuje novinarske, publicističke, književne i stručne tekstove. Obavljao je lektorske, redaktorske i uredničke poslove, redigirao prijevode i prevodio. U pisanju se bavio razmjerno širokim spektrom tema, od nacionalno-političkih i književno-umjetničkih do općeljudskih, a osobito temama hrvatskoga katolištva i kršćanske duhovnosti.

Dosad je objavio osam samostalnih knjiga, među kojima posebno valja istaknuti publicističko-esejističke knjige Kako su rušili Tuđmana, Hrvatski izlazak i Ivan Pavao II., Suvremeni svijet i kraljevstvo Božje, knjigu književnih ogleda i kritika Pod svodovima svoga neba i zbirke pjesama Paprenjaci i Stijenj. Priredio je dvije knjige za biblioteku Hrvatska katolička baština 20. stoljeća, kojoj je bio jednim od inicijatora. Za stručni zbornik Kršćanska misao XX. stoljeća napisao je pogovor »Rasponi kršćanske misli XX. stoljeća«. Član je Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske i Instituta Fontes Sapientiae.