Žena u obitelji, društvu i Crkvi

S čak šest različitih gledišta – teološkoga, filozofijskoga, povijesnoga, socijalnoga, kulturalnoga i etičko-religioznoga – u novoizišloj se knjizi Marija Volarevića osvjetljava i problematizira položaj žene u društvu i Crkvi.

Kronološki rekonstruirajući najvažnija povijesna zbivanja na dva velika i raznorodna kolosijeka – društveni (feministički) i crkveni (teološki) – autor precizno čitatelje upoznaje s početcima i razvojem feminizma, reakcijama, a potom i inicijativama Crkve na području djelovanja u svrhu poboljšanja statusa i položaja žene u društvu i Crkvi.

Autor Volarević zastupa stajalište da je potrebna takva kultura u kojoj će različitost i jednakost muškarca i žene biti obogaćenje za društvo, koje će stvoriti više prostora u gospodarsko-kulturnom i političkom životu za osobit doprinos žene.

Knjiga je podijeljena u devet poglavlja. U prvih pet govori se o povijesnom razvitku položaja žena u Crkvi i društvu, pod vidom socijalnoga nauka Crkve i pod vidom feminizma, analizirajući kako je tekao razvitak socijalnoga nauka Crkve od početaka do danas i kako je tekao razvitak feminizma od njegova početka do danas. U šestom poglavlju kratko se govori o pozitivnim i negativnim stranama koje su se dogodile, a vezane su uz današnji crkveni i društveni položaj žena. U sedmom poglavlju navedene su smjernice što bi se trebalo promijeniti da bi se poboljšao položaj žena u Crkvi, društvu i obitelji prema dokumentima socijalnoga nauka Crkve. U osmom poglavlju biblijsko-teološko-antropološkom raščlambom socijalnih dokumenata Crkve pokušava se odrediti koje bi to bile moguće zajedničke zadaće svakoga muškarca i svake žene za izgradnju boljega i pravednijega svijeta, a u duhu socijalnoga nauka Crkve. Deveto poglavlje, također biblijsko-teološko-antropološkom raščlambom socijalnih dokumenata i tekstova crkvenoga učiteljstva, govori o novim izazovima na koje Crkva poziva žene da »novim feminizmom« kao mogućim odgovorom na »rodni feminizam« (tj. rodnu ideologiju) i promidžbom vlastitoga specifičnoga »genija« u recipročnom suradničkom odnosu s muškarcima odgovore na izazove suvremenoga modernoga društva te tako zajednički pridonesu njegovu razvitku u društvo po mjeri svakoga čovjeka, a to znači žene i muškarca.

Recenzenti knjige su doc. dr. sc. Ana Jeličić i doc. dr. sc. Šimun Bilokapić.

Iz predgovora:

Knjiga Marija Volarevića jedna je u nizu rijetkih, ali iznimno važnih crkveno-društvenih poticaja u osvjetljavanju dostojanstva žene u suvremenim okolnostima njezinih različitih ideoloških prikazivanja. Tim više što nam ovi poticaji dolaze pod vidom muškog sagledavanja, kleričkog prepoznavanja i zauzimanja, koje nastavlja niz crkvenog osvješćivanja dostojanstva žene i njezine ravnopravnosti i jednakosti s muškarcem, s kojim ona u sakramentu braka čini »jedno tijelo«.

Suzana Vuletić

O AUTORU

Marijo Volarević rođen je u Metkoviću 1976. godine. Filozofiju i teologiju studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije zaređen je 2003. godine. Godine 2010. Doktorirao je na Visokom institutu za moralnu teologiju »Academia Alphonsiana« Papinskoga lateranskoga sveučilišta u Rimu.

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu predaje kolegije iz moralne teologije i socijalnoga nauka Crkve.